Priznanje jedinstvenoj torti koja je ime dobila po - kamenu

Bračka torta hrapoćuša proglašena zaštićenim kulturnim dobrom RH

hrapoćuša

Ministarstvo kulture nakon kulena, arambašića, soparnika, ličkog sira i bračkog vitalca proglasilo je i tortu hrapoćušu zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske

Proglašenje hrapoćuše kulturnim dobrom bio je povod da u bračkom Malom Dolu u čast svoje torte mještani organiziraju veliku feštu pod nazivom “Noć hrapoćuše”.

Hrapoćušu, koja se zbog svojih sastojaka još naziva i bračkim slatkim afrodizijakom, prema izvještaju Slobodne Dalmacije kušalo je oko tisuću ljudi jer je pripremljeno čak 20 torti.

Torta hrapoćuša jedinstvena je po svom hrapavom i rustikalnom izgledu, a dobila je naziv po lokalnom kamenu “hrapoćuša”, na koji izgledom podsjeća.

Kaže li se točno hrapaćuša, hropoćuša ili hrapoćuša? Sva tri imena, naime, vežu se uz tortu koju pripravljaju žene Dola na Braču kao dar odlaze na brojne bračke svadbe i pakiraju se za rođendane. Torta je zaštićena kao hrapoćuša, ali razumijet će vas i ako koristite druge inačice.

Kamen crvenkaste boje koristio se u gradnji podzida, suhozida, stambenih i gospodarskih sklopova u Dolu.

Dolska udruga za zaštitu starina, kulture i starih običaja te ekologije koja nosi ime te torte dokazivala izvornost i autentičnost te slastice pune četiri godine da bi se trud napokon isplatio pa se hrapoćuša našla u društvu soparnika, sinjskih arambašića, slavonskog kulena, ličkog sira škripavca, ali i bračkog vitalca.
Predsjednik dolske udruge “Hrapoćuša” Jerko Gospodnetić posebno se zahvalio ženama Dola koje su s generacije na generaciju prenosile svoje znanje i umijeće o spravljanju te raritetne torte.

Torte su se pekle u krušnoj peći, a izrada torte traje do dva i pol sata.

Pisanog recepta za pripremu tog kolača nije bilo jer se prenosio isključivo usmenom predajom, a kao sastojci koristili su se obavezno domaći proizvodi.

Neki dijelovi recepta ipak su poznati.

Potrebni su  svježi, zdravi, domaći orasi i domaća jaja.

Za biskvit jaja i šećer treba tući sve dok se ne počnu otpuhivati mjehurići. Sve treba raditi ručno i miješati samo drvenom kutlicom, uvijek u istom smjeru.

Kad se dobro natuče, valja brašno dodavati polako, pažljivo, „kao svetinju“, naizmjenično sa snijegom bjelanjaka.

Ako dodajete ulje, dodajte samo malo, „u sekundi“ (ovu novinu rijetki koriste umjesto svinjske masti).

Posebno zamijesite orahe, bjelanjke i šećer, i uz stalno miješanje, čekajte da zakuha.

Neposredno prije stavljanja oriha na gornji dio dodati sok od pola limuna.

Zažutiti polovice ili četvrtice oraha da njoki – roščići ostanu vani da se vidi da je u pitanju hrapoćuša.

Praška za pecivo samo na vrh noža ili ništa.

Na kraju – ne udariti po posudi jer će biskvit pasti.

D.Smoković / foto: moj-otok.com (s prigodne radionice pripreme hrapoćuše u Malom Dolu)

You can use these tags: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Vezane vijesti

palačinke

Palačinke (temeljni recept...

Sastojci:
50 dag brašna ½ l  vode ½ l mlijeka malo soli malo šećera 3 jaja ulje   Priprema: U posudi najprije umutite jaja, dod…

biser mora

Na Braču započeo 9....

Posebna atrakcija ovogodišnjeg festivala je posjet bračkom mjestu Dol gdje će gosti u nedjelju moći kušati tortu hrapoćušu, za…

torta_makarana_0033

Torta makarana postala dio...

Makarana je torta makarskih plemićkih obitelji, puna citrusnih mirisa sljubljenih s blanširanim bademima, u čijoj se pozadini osj…

Dani čokolade 2012

Opatijske Dane čokolade...

Tortu Lungomare osmislila je Marina Prijatelj, a stilizirana  je da oblikom podsjeća na popularnu opatijsku obalnu šetnicu Sveč…