Muzej u loncu: Jesen stigla, bundevo moja
Bundeva – omiljeno seljačko povrće koje može zamijeniti i jabuke i šećer

Bundeve su seljaci stoljećima gulili, rezali na duge tanke listiće, te ih kiselili ili sušili na suncu, ali za razliku od kupusa koji je kao zimnica preživio, bundeve, bilo one ukiseljene, bilo sušene, začudo i na žalost, nisu preživjele. Zagubio se i štrudl od bundeve koji se nekada pripremao u nedostatku jabuka, a sada ga se pokušava spasiti od zaborava
Vrijedna ekipa požeškog Muzeja u loncu nastavlja prikupljati narodno gastronomsko blago svog kraja.
Kako je ovo vrijeme posljednjeg sakupljanja blaga s njiva, koje se od magle više i ne vide, vrijeme bundeva, buča ili misirača, upravo je ovo omiljeno seljačko povrće tema njihovog novog istraživanja.
Bundeve bilo koje vrste, bile su omiljene u prošlosti požeških sela.
Piller i Mitterpacher, koji su krstarili Požeštinom krajem 18. stoljeća, svrstavali su ih u omiljeno povrće seljaka jer poput kupusa ‘nose’ seljačku prehranu zimi.
Bundeve su seljaci gulili, rezali na duge tanke listiće, te ih kiselili ili sušili na suncu.
Obilne bundeve – nenadomjestive u prehrani
Do današnjih dana, kupus je kao zimnica preživio, ali bundeve, bilo one ukiseljene, bilo sušene, začudo i na žalost, nisu.
Zapravo, vrlo neobično, ako uzmemo u obzir da su se još zadržale u kuhinjama naših baka – pečene, kuhane, kao kaše, variva i kolači.
Bundeve, dublek dinje, morkinje, račanke ili misirače sadile su se po nekoliko vriježa u bostanima, a u poljima na veliko, za stoku. Kako im je bilo potreban oslonac za penjanje, najčešće su se kao i grah sadile u troredu uz kukuruz.
Onako tuste i obilne, u siromašnim vremenima bile su nenadomjestiv dio prehrane velikih obiteljskih zadruga.
Uz prženo brašno gotovo jedine za othranjivanje dojenčadi i male djece, a pečene u kori, uz dodatak kajmaka, lagana hrana starcima.
Kuhane uz dodatak obilne zaprške od brašna i masti te kajmaka bile su savršeno osvježenje za zamornih ljetnih poslova na polju. A savijene u jednostavnom tankom vučenom tijestu – izvrsna poslastica za sve.
Zabilježeni detalji o životu u zadruzi Lukić iz Šušnjara dragocjeni su izvor saznanja o posnoj i domišljatoj prehrani stanovništva pravoslavne vjere, poput jagle, žganaca s rasolom i hrenom ili šljivošem, niza obrednih kruhova, gibanice s rižom i korama pečenima na plotni…..
Savršena zamjena za šećer
Bundeve su tako u družini Lukića pravili oduvijek na najjednostavniji način – pečene u pećnici. Od misirača za stoku izabrali bi onu koja je bila dobra pa bi ju prepolovljenu ispekli u rerni, meso izdubili i začinili kajmakom, a kalote od kore sačuvali za spremanje sjemenja.
Ovakav način spravljanja bome se nije promjenio od Pilera i Mitterpachera.
Preživjeli oblik ove nadasve jednostavne pripreme bundeva sačuvao se opet kod stanovništva katoličke vjere, u selima Požeštine, u slatkoj bundevi turkinji koja se pekla u pećnici na Badnjak.
Zanimljivo je, razmišljamo, kako su se najstarija jela kao i arhaični oblici pripreme, poput peretaca za Uskrs ili lokše i pečene turkinje za Božić, do danas sačuvala, sigurno ušuškana uz tradicionalne svece.
No, bundeve su se u nedostatku jabuka znale uz malo šećera, cimeta ili klinčića ribati i u štrudlu. Posebno su bile zahvalne turkinje čija se slatkoća potiče pečenjem pa su bile savršena zamjena šećeru za kojega na selu do druge polovice 20. stoljeća, nikada nije bilo novaca. Kupovao se u seoskim trgovinama pakiran po dostupnih 25 dekagrama kao najveća delikatesa.
Prirodna zamjena za nezdrave slatkiše
Nekada je neimaština tjerala ljude da smišljaju prirodnu i jednostavnu zamjenu nedostupnom šećeru, poput sušenog voća i meda od repe, a danas je obratno, a opet isto. Prividno nas obilje tjera da lako dostupne, kemijskim nadomjescima ‘nabildane’ slatkiše, skrivamo od djece i sebe samih, okrećući se ponovno prirodnim izvorima.
Muzej u loncu uz pomoć bake Marije iz Bankovaca uspješno je rekonstruirao pripremu štrudla od bundeve.
Baka Marija zamijesila je, razvukla, svila i ispekla štrudl od slatke bundeve turkinje, sjećajući se svog djetinjstva u zadruzi Rodić.
Recept za štrudl od bundeve turkinje možete i sami iskušati ako imate vremena, a opširnu fotoreportažu i integralni tekst o požeškim bundevama potražite na stranicama Muzeja u loncu.
(D.S.)
U pripremi teksta korišteni materijali Muzeja u loncu (Požega)