Zašto se ne hranimo zdravo
Hrvatska više nije zemlja mediteranske kuhinje
Trgovački lanci i masovno proizvedena hrana diktiraju nove prehrambene navike
Piše: doc.dr.sc. Alen Ružić
Koliko se danas zdravo hranimo?
Odgovoriti precizno na ovo pitanje koje često postavljamo jedni drugima i sebi samima, poštivati pritom načela znanstvenih dokaza i još „izvući“ optimističan zaključak, teško da je moguće.
Istina je vrlo blizu konstatacije kako se u prosjeku ne hranimo zdravo.
Fraze o „zemlji tisuću otoka“ i „zemlji mediteranske kuhinje“, posljednjih su desetljeća u prehrambenom pogledu velikim dijelom izgubile svoj smisao.
Hrana masovne proizvodnje i uniformirani trgovački lanci postali su kruta realnost koja diktira našu uobičajenu prehranu.
Ne smijemo se stoga čuditi što danas djeca na Zlarinu i ona u zagrebačkoj Dubravi podjednako često jedu kuhane hrenovkice iz vakum-pakiranja, a u čije detalje sastava i prehrambene vrijednosti bolje da sada ne ulazimo.
Na začelju Europe
Po potrošnji ribe na samom smo europskom začelju, a ni korištenje maslinovog ulja nam, prema statistikama, nije navika prirasla srcu.
Ipak, čini se kako je relativno niska potrošnja svježeg voća i povrća ključ ukupno lošeg zdravstvenog ustroja naše današnje prehrane.
Mnogo je razloga tome – promidžba modernih namirnica i polugotovih proizvoda, te brz ritam života u kojem je sve manje vremena za svakodnevnu nabavku, čišćenje i sjeckanje sastojaka za dobra stara variva i njima sličnih jela, na vodećem su mjestu.
Iako često zaboravljamo – kvaliteta voća i povrća uvelike određuje njegovu potrošnju.
Jabuke zaboravljena okusa
U vremenima kada je većina obitelji proizvodila barem dio biljne hrane samostalno, ona se i konzumirala u bitno većim količinama.
Pitanje dostupnosti, želja da se hrana „potroši“ a ne da se baci, te značajno bolja kvaliteta samih proizvoda, vjerojatni su razlozi ovih razlika.
Kada danas u zdjelu za voće stavite potpuno bezmirisne jabuke čudnovato masne kore, iščezle hrskavosti i davno zaboravljena okusa, nije ni čudo što će sjene ukućana bezbroj puta proći nad njom, a bez da je itko poželi uzeti u ruku, zabaciti u zrak, uhvatiti i – zagristi.
Život se promijenio, tehnologija i marketing uzeli su svoj danak, a mi smo šaptom postali instrumenti nečije zarade, kotači jednog dobro uređenog sustava u kojem jedemo suptilno nametnuto, no ipak – nametnuto.
autor: doc.dr.sc. Alen Ružić
Vezane vijesti
Crveno meso sastavni dio...
Jeste li se ikad zapitali što dijeta zapravo znači? Sve više ljudi danas je na određenim dijetama, pogotovo prije ljeta, a većina di…
Zašto je važno smanjiti...
Kuhinjska sol danas ima široku primjenu i koristi se kao začin u svrhu poboljšanja okusa hrane, kao konzervans za sprječavanje kvar…
Mediteranska prehrana -...
Sjetite se da ste potomak Mediterana i da je “preporuka stručnjaka” upravo vaše naslijeđe, a može biti i vaša hrana i vaš stil …
Doktor koji je smršavio 98...
Doc.dr.sc. Alen Ružić imao je problema s težinom od djetinjstva pa je u prvom razredu sa 65 kilograma bio teži od učiteljice, ali nak…
