Naslovnica » Novosti » I prekomjerni unos soli utječe na...

Uz Svjetski dan šećerne bolesti

I prekomjerni unos soli utječe na oboljele od šećerne bolesti

U studenom se obilježava svjetski dan šećerne bolesti uz koji se podiže svijest o važnosti pravilne prehrane za dijabetičare.

Loše prehrambene navike i pretjerana uporaba određenih sastojaka poput soli i šećera štete zdravlju, a posebno dijabetičarima.

Međunarodna dijabetička federacija (InternacionalDiabetesFederation – IDF) procjenjuje da danas u svijetu 415 milijuna ljudi boluje od šećerne bolesti.

Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolesti (CroDiab), u Republici Hrvatskoj je 2015. godine registrirano 260.092 osobe sa šećernom bolesti.

Procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih veći od 400.000,a komplikacijedo kojih može doći kod osoba koje boluju od šećernih bolesti, jedan su od vodećih uzroka onesposobljenja i invaliditeta.

Komplikacije šećerne bolesti mogu se spriječiti ili odgoditi održavanjem odgovarajućih razina šećera u krvi, kontrolom krvnog tlaka te odgovarajućih razina masnoća u krvi.

Jednako tako, prehrana je jedna od najvažnijih čimbenika u prevenciji šećernih bolesti. Primjerice, pretjeran unos soli i šećera može pridonijeti razvoju šećernih bolesti, kao i daljnjoj komplikaciji kod oboljelih.

Stoga, svaka osoba koja boluje od šećernih bolesti trebala bi više pažnje posvetiti održavanju uravnotežene prehrane i stila života.

Smanjen unos soli u organizam preporuka je uz svaku dijetu

Ne postoji samo jedan način prehrane (dijete) kod šećerne bolesti pa je najzahtjevniji dio plana liječenja za većinu oboljelih – što, kako i kada jesti, dok pristup mora biti individualno prilagođen.

Kao i kod opće populacije unos natrija trebao bi biti ograničen na 2,3 g/dan (6 g soli), s dodatnim restrikcijama za one koji imaju povišeni krvni tlak, a to je više od 50 posto osoba koje imaju šećernu bolest.

Naime, kontrolirani unos soli pomaže u održavanju tlaka i kontroli zadržavanja tekućine, dok prevelik unos kuhinjske soli predstavlja rizik za nastanak povišenog krvnog tlaka, bolesti srca i krvnih žila te također ima i štetan utjecaj na jetru.

Obzirom da bi dijetoterapija trebala biti individualno prilagođena potrebama i znanju bolesnika, dijetetičar bi trebao biti aktivan član medicinskog tima koji može edukativno pomoći u savjetovanju bolesnika u izradi jelovnika.

Nutricionistički uravnotežen plan uključuje cjelovite žitarice, povrće, voće, nemasno meso i ribu, mlijeko i mliječne proizvode, orašaste proizvode i biljna ulja, a bazira sena mediteranskom principu prehrane uz neophodnu redukciju soli, šećera te ljutih sastojaka.

(r)