Filozofski pogled na ljudsku prehranu

Je li uživanje u hrani bezvrijedno ili temeljni društveni ritual?

dreamstime_cura u restoranu

Primarna uloga prehrane jest pružanje živim bićima energije potrebne za život, ali filozofi se oduvijek pitaju postoji li još kakva uloga koju hrana igra u ljudskim životima ili užitak koji nalazimo u hrani i piću proizlazi samo iz zadovoljenja primarnih potreba?

Piše: Martina Blečić

Što činimo kada pijemo i jedemo?

Naoko je ovo pitanje banalno, no odgovor na njega je mnogo kompleksniji no što se to na prvi pogled može činiti.

Tim činom zasigurno zadovoljavamo određene potrebe – sjetimo se samo dobro poznate hijerarhije potreba Abraham Maslowa u kojoj je potreba za hranom i vodom ocjenjena kao primarna – ako ona nije zadovoljena, ljudski život je ozbiljno ugrožen te se na posljetku i prekida.

Iako su hrana i piće čovjeku neophodni, ljudski odnos prema jedenju i pijenju mnogo je složeniji – kada jedemo uživamo u okusima, mirisima, bojama i oblicima.

Odnos prema prehrani se mijenjao kroz stoljeća

Uz prosuđivanje okusa i kvalitete jela, sastani dio kulinarstva je i estetsko prosuđivanje namirnica i hrane.

Pored toga, prosuđivanje pojedinačnih ili grupnih prehrambenih navika teško se može odvojiti od globalnih problema proizvodnje i potrošnje namirnica i njihova utjecaja na okoliš.

Stav prema konzumaciji hrane kroz stoljeća se mijenjao i razvijao, a jedno od temeljnih pitanja oduvijek je vrijednost užitaka koji iz hrane i pića proizlaze.

Kako to Elizabeth Telfer u knjizi „Food for Thought“ naglašava, u zapadnom kulturnom krugu postoji dugotrajna tradicija koja vrijednost hrane i pića te užitaka koji iz njihove konzumacije proizlaze stavlja u podređeni položaj pred drugim užicima i smatra ih manje vrijednima.

Jedan od argumenata za tu ideju jest onaj prema kojemu je konzumacija jela (kao i pića) samo sredstvo kojime zadovoljavamo druge ciljeve te je zbog toga podređena onim djelatnostima koje su same sebi cilj.

Visoki i niski užici

Najpoznatiji zastupnik te teze možda je John Stuart Mill, engleski filozof i politički ekonomist koji je djelovao u devetnaestom stoljeću i postao jedan od najpoznatijih zastupnika utilitarizma.

Mill, u djelu „Utilitarizam“, dijeli užitke na visoke i niske.

Prve čine misaoni užici koji upošljavaju intelekt i maštu, a druge fizički užici. Visoki užici su po njemu vrjedniji te im stoga treba težiti.

Kako ćemo znati koji su užici vredniji?

Kako bismo to saznali moramo se pouzdati u kompetentne suce – one koji su se susreli s obje vrste užitaka, jednako znaju cijeniti i jedne i druge i uživati u njima, ali ipak biraju one visoke.

Što se događa u slučaju da neki od sudaca prednost da užitku niže vrste?

Prema Millu, takav je sudac izgubio moć rasuđivanja. Iz toga proizlazi da za prosuđivanje užitaka mora postojati kriterij neovisan od sudaca. Iz njegova djela „O srećiTelfer zaključuje da takav kriterij možemo pronaći u obilježjima i ponašanjima koji nas dijele od životinja.

Hrana ne pruža samo fizičke užitke

Niske užitke, dakle, one fizičke, dijelimo sa životinjama i zbog toga su oni, prema Millu, manje vrijedni. Mill tvrdi da bi malo tko pristao na to da ga se pretvori u životinju, unatoč obećanju svih užitaka koje ona može iskusiti – zbog toga je njihova inferiornost očita.

Iako se na prvi pogled podjela na visoke i niske užitke može činiti ispravnom, takvo razgraničenje teško je provesti u praksi. Užitak koji proizlazi iz hrane i pića zasigurno ima vanjski izvor, no jednako je tako i s većinom viših užitaka – kako bismo upregnuli svoj intelekt ili svoju maštu potrebni su nam podražaji iz vanjskoga svijeta.

S druge strane, užitak koji iz hrane proizlazi nije samo fizički – uživamo u estetskoj dimenziji hrane, u otkrivanju novih recepata i namirnica, u kreativnim mogućnostima koje nam hrana pruža.

Ljudska bit nije korporalna

Hrana se u podređenom položaju našla mnogo prije Milla.

Platon je, u grčkoj filozofiji, svojom doktrinom lažnih užitaka poticao takav stav.

Slavni filozof u „Državi“ tvrdi da su mnogi takozvani užici u stvari samo olakšanje od patnje.

Prema njemu, jedini su istinski užici oni koji ne ovise o prethodnim željama. Hranjenje zadovoljava fizičku potrebu, ono popravlja nesavršeno tijelo te stoga nije istinski užitak. Prema Platonu bit osobe nije tjelesna.

Ona je netjelesno, racionalno i besmrtno biće i zbog toga su sve tjelesne potrebe sporedne. Takav stav, prema kojemu je tijelo manje vrijedno te je ono što nas čini onime što jesmo nešto nematerijalno jasno je vidljiv i u kršćanskoj misli te cjelokupnoj tradiciji koja iz nje proizlazi.

Pozitivan odnos prema hrani

No nisu svi važni mislioci smatrali hranu nužnim zlom. Kako u knjizi „Before Dinner“ navodi Michiel Korthals, Hipokrat, najpoznatiji antički grčki liječnik, položio je temelje funkcionalne prehrane, preporučivši, 337. prije Krista, kako nam hrana mora ujedno biti i lijek.

Grčki filozof Epikur najpoznatiji je po svojim promišljanjima o hrani i načinu života.

Za njega je uživanje u životu ključno, no takvo uživanje mora biti umjereno te osoba mora imati na umu moguće negativne posljedice neumjerenosti.

Poznata je njegova izreka „Mudar čovjek ne bira najveće porcije hrane, već najbolju hranu“.

Važno je objedovati u dobrom društvu

Uz kvalitetu hrane, naglašavao je i važnost društva s kojim se objeduje koje je čak i bitniji čimbenik za uživanje u hrani od samih namirnica.

Društveni aspekt konzumacije hrane i pića veoma je bitan pri proučavanju utjecaja hrane na čovjeka te je još jedna stavka koja od tog, naizgled „niskog užitka“ čini jedno od temeljnih načina na koje se ljudska društvenost manifestira.

Ljudska kreativnost i društvenost stvorili su od čina koji primarno služi zadovoljenju primarnih ljudskih potreba jedan od temeljnih društvenih rituala.

autor: Martina Blečić

You can use these tags: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Vezane vijesti

d_grasak2

Hrvati o smrznutoj hrani...

I dok ukupno 98,3% hrvatskih potrošača konzumira smrznutu hranu, oni nisu jednoglasni kada je riječ o kvaliteti smrznute hrane: ne…

Miniature-Food-Sculpture16

Hrana koja vas ostavlja bez...

Samo vam se čini da je pred vama slastan zalogaj, jer ako malo bolje pogledate vidjet ćete da je riječ o minijaturama. Ne samo to, riječ…

Jedinstveno ure_en prostor Binimoto Sushija

Predstavljen Binimoto Sushi,...

Gastronomska ponuda Zagreba nadopunjena je regionalnom novošću. Svoja vrata prvi je otvorio lokal Binimoto Sushija na Radničkoj c…

zudnja za hranom-rez

Žudnja za hranom - vaš...

Knjiga „Žudnja za hranom“ razmatra znanstveno dokazane utjecaje pojedinih namirnica na raspoloženje i energiju te pruža konk…