Naslovnica » Novosti » Jogurtizacija – sve što ste...

Kako izabrati jogurt koji vam odgovara

Jogurtizacija – sve što ste oduvijek željeli znati, a niste imali koga pitati

Obzirom da je riječ o namirnici koju valja jesti svakodnevno, pravilno informiranje i pravilan odabir od velikog su prehrambenog i zdravstvenog značaja

Piše: doc. dr.sc. Alen Ružić

Kako u mnoštvu ponuđenih jogurta odabrati onaj koji je najbolji za mene?

Kada ga i u kojoj količini uzimati?

Tekući ili čvrsti?

LGG ili s inulinom?

1 % ili 3,2 % masti?

Voćni ili „obični“?

Na ova i mnoga slična pitanja teško ćete naći odgovor. No, zato smo tu!
Jogurt – ta divna, lagana i zdrava namirnica, zapravo predstavlja cijelu jednu skupinu sličnih, a opet vrlo različitih prehrambenih proizvoda.

Obzirom da je riječ o namirnici koju valja jesti svakodnevno, pravilno informiranje i pravilan odabir od velikog su prehrambenog i zdravstvenog značaja.

Udio mliječne masti u jogurtima ili (kako ih valja ispravno zvati) fermentiranim mliječnim proizvodima, poželjno je da bude što niži.

Smanjenje količine masnoća u jogurtu ne oduzima mu druga svojstva i, suprotno raširenom vjerovanju, ne oduzima mu druge vrijedne sastojke poput proteina i minerala.

Niži udio mliječne masti samo daje manju kalorijsku vrijednost, a kako jogurt u pravilu jedemo često i u relativno velikim količinama, kada se dugoročno zbroji – niža kalorijska vrijednost na svakih 100 g u svakom danu, tjednu, mjesecu i godini donosi konačno značajnu „energetsku“ uštedu.

Takav je jogurt „dijetni“ – odličan saveznik u prevenciji i liječenju debljine.

Pravilo je u redovitom uzimanju jogurta, a bez posebne medicinske indikacije kombinirati LGG i inulin-jogurte tj. uzimati ih naizmjenično

Jogurt ili mlijeko? Jogurt!

Upoznajte dobre bakterije

Zašto? Zato što jogurt sažima sve vrijedne sastojke mlijeka, a prema mišljenju stručnjaka njegovo jedenje daje značajno bolji osjećaj sitosti od pijenja mlijeka.
LGG?

Jogurti obogaćeni „dobrim bakterijama“ osiguravaju ravnotežu naše crijevne flore koja je vrlo važna za urednu probavu i ukupno zdravstveno stanje.

Uzimanje LGG-jogurta nikome neće štetiti, dapače!

A posebne skupine bolesnika, od ovih će proizvoda imati iznimnu korist.

Riječ je u prvom redu o osobama koje su (ili su bile) na terapiji lijekovima za suzbijanje bakterijskih infekcija – antibioticima.

Osim u jogurtima, veće koncentracije LGG bakterijskih spora nalazimo u posebnim pripravcima koje valja uzimati u konzultaciji i prema preporuci liječnika.

Ukupno, proizvodi s LGG-om nazivaju se skupnim imenom „probiotici“.

Inulin – važan sastojak jogurta

Inulin?

Ovaj sve češći sastojak jogurta ide (za razliku od LGG-jogurta koji su probiotici) u skupinu tzv. prebiotika. U čemu je riječ?

Inulin i slične tvari zapravo su hrana za „dobre“ (LGG) bakterije u našim crijevima.

Pravilo je stoga u redovitom uzimanju jogurta, a bez posebne medicinske indikacije kakva može biti netom spomenuto uzimanje antibiotika, kombinirati LGG i inulin-jogurte tj. uzimati ih naizmjenično.

Jogurti obogaćeni inulinom imaju još jednu, značajnu prednost – kako je riječ o tvari koja ima svojstvo bubrenja i koja se ne probavlja već u najvećem dijelu naše probavne cijevi ostaje „netaknuta“, jogurti s inulinom daju veći osjećaj sitosti od ostalih jogurta zbog čega su idealni za redukcijske dijete, posebno uz snižen udio mliječne masti.
Što dobivamo od 100 g jogurta sa sniženim udjelom mliječne masti?

U ovoj količini, u pravilu ima oko 60 kcal (slično većoj breskvi, jabuci ili naranči, dakle – niskokalorično), a koje potiču od oko 1 g masti, 7 g šećera i oko 5 g proteina što se nalaze u navednoj količini.

Pored navedenog jogurt donosi niske količine natrija, značajne količine kalcija i – tekući ili kruti – visok udio vode.
Eto nas do pitanja – tekući ili kruti jogurt?

Odabir je u pravilu na vama! Male razlike u sastavu postoje i odnose se ponajviše na činjenicu kako se čvrstim jogurtima u procesu proizvodnje dodaje nešto škroba, pa su oni bogatiji ugljikohidratima i nešto kaloričniji.

Što s voćnim jogurtima?

Odabrati valja u osobnoj procjeni utjecaja na sitost – čine li vas čvrsti jogurti sitima bolje od tekućih i ako ih k tome više volite, slobodno!

Nemojte zaboraviti „ispitati“ deklaraciju konkretnog proizvoda kojeg najčešće kupujete kako biste utvrdili moguća odstupanja od teoretskog prosjeka sastava koji smo mi ovdje iznijeli.
Pitanje za kraj – što s voćnim jogurtima, jogurtnim desertima i sličnim proizvodima?

Sa stajališta kliničke prehrane, u pravilu je riječ o slatkišima koji se proizvode na „bazi“ jogurta.

Iako mogu biti izvrsni obroci za djecu i osobe koje trebaju energiju, u prehrani odraslih, a posebno u borbi sa suvišnim kilogramima ove vrste jogurta bi trebalo izbjegavati.

Kreirajte vlastiti jogurt

No, koristeći „običan“ jogurt kao „bazu“, uz voće i zaslađivače i pretpostavku da volite voćne jogurte – kreirajte vlastiti koji će biti ukusan, niskokaloričan i zdrav, pod vašom punom kontrolom.

Uzmite tekući jogurt, šaku-dvije cijele godine dostupnih smrznutih malina koje su zbog aromatičnosti i relativno nižeg udjela vode od sličnog voća idealne, zasladite s nekoliko kapi zaslađivača i – to je to!

Ukoliko vam ovakav obrok treba kao npr. zamjena za večeru, dodatkom posnog kravljeg sira bogatog proteinima, dobit ćete „večeru za 5“.
I još nešto!

Na tragu ovog „recepta“, nemojte zaboraviti da jogurt nije samo gotov proizvod, već i odlično polazište vaših kulinarskih kreativnosti.

Slatko ili slano aromatiziran jogurt odličan je preljev/umak za razna jela, uz malo želatine izvrsna je zamjena za masne kreme u kolačima, ponekad čak i zamjena za značajno masnije vrhnje za kuhanje.

Samo budite kreativni!
Naprijed! Jogurtizirajmo se!

U suradnji sa Akademski centar zdravlja

Vezane vijesti