Naslovnica » Novosti » Najavljeno poskupljenje hrane novi je...

ZDRAVLJE: Recesija vodi u razvoj debljine

Najavljeno poskupljenje hrane novi je alarm za zdravu prehranu

Piše: Doc. dr. sc. Alen Ružić, dr. med.

Najavljen drastičan porast cijena voća i povrća u okolnostima duboke recesije i sveopće besparice, bez dvojbe će dodatno ugroziti i onako nekvalitetnu prehranu stanovništva Hrvatske, te potaći razvoj debljine i niza kroničnih bolesti

Niska razina potrošnje svježeg voća i povrća,te kvalitetnog mesa, ribe i maslinovog ulja, glavne su odrednice sadašnje prehrane Hrvata koja je izravno povezana s visokom kardiovaskularnom smrtnosti i plamtećom epidemijom šećerne bolesti, visokog krvnog tlaka, povišenih masnoća u krvi i gihta.

Visokokalorična, prerađena, nekvalitetna i jeftina hrana vodi u razvoj debljine koja onda izaziva sve navedene poremećaje redom.

Debljina je, ne smijemo zaboraviti, jedan od važnih uzroka kroničnih bolesti zglobova – u prvom redu koljena i kukova koje su onda čest razlog podvrgavanju ortopedskim operacijama, no debljinu povezujemo i s nizom malignih bolesti.

Nemojmo zaboraviti da jesti jeftino u pravilu znači jesti vrlo nekvalitetno.

Znanost jasno ističe pravilo: da bi postigli sitost koristeći ekonomski„povoljne“ proizvode, neminovno moramo jesti one koji su bar prihvatljivog okusa i kalorični na račun jeftinih sastojaka.

Jedini takvi su proizvodi s puno nekvalitetnih i zdravstveno štetnih masnoća – lisnata i druga masna tijesta, jeftini slatkiši kao npr. keksi sve prisutniji u povoljnim „mega“ pakovanjima, tjestenina i krumpir s masnim umacima koji se po recesijskom režimu pripremaju s kapulom na puno ulja i s malim količinama nekvalitetnog mesa, (pre)masno carsko meso koje nalazimo na učestalim trgovačkim akcijama, ali i kobasice, te slične prerađevine iznimno niske prehrambene kvalitete, visokog udjela sojinog brašna, tehnoloških dodataka, otpadaka i (opet) masti.

Hrvati su, nažalost, nacija koja više od bilo koje zapadne jede po pekarama.

A to je životni stil iznikao iz neimaštine.

Piroška i pizza cut nisu ništa drugo no prerađevine s više od 50 % margarina ili jeftine margarinske „zamjene“ za sir.

„Šunka za pizzu“?

Poznaje li svjetska gastronomija ili teorija zdrave prehrane takav proizvod?

Zašto ni djeca ni odrasli u nas nemaju dostatno razvijenu naviku jedenja voća?

Jeste li u posljednje vrijeme pokušali na odjelima mesa u velikim marketima dobiti neki od najkvalitetnijih komada – lungić, ramstek ili biftek?

Teško ćete ih i rijetko naći.

Takva hrana nalazi svoje kupce na nekim drugim tržištima.

No zato smo bombardirani „biljnim masnoćama“, „očvrsnutim biljnim mastima“ i sličnim fino upakiranim deklaracijama iza kojih se kriju štetna tropska ulja (palmino) i jeftini, vrlo štetni margarini (hidrogenizirane ili trans-masnoće).

Znate li da razvijena društva zapada sada već redovito na prehrambenim proizvodima i restoranima ističu kategoriju „tropical oils free“ i „trans fats free“?

Te su se tehnologije i proizvodi preselili negdje drugdije, negdje gdje javnost još nije dovoljno osviještena i informirana, a sve jeftino i jestivo nalazi put do kupaca.
Dodatno poskupljenje voća i povrća u okovima recesije koja ne pokazuju znakove „popuštanja“ novi je alarm koji najavljuje nove opasnosti za naše zdravlje.

Krajnje je vrijeme pokretanja promotivno-edukativnih kampanja i istinskih preventivnih akcija.

U suradnji sa : Škola mršavljenja – AkademskiCentarZdravlja