Naslovnica » Novosti » Službeno: divlje šparuge nisu...

Oglasio se Državni zavod za zaštitu prirode

Službeno: divlje šparuge nisu zaštićene i smiju se brati bez dozvole

U posljednje vrijeme u novinama se učestalo pojavljuju novinski članci o branju i prodaji proljetnica i šparoga samo uz posebne dozvole, ali što se tiče šparoga, Državni zavod za zaštitu prirode napominje da vrsta koja se koristi za jelo i bere za prodaju (oštrolisna šparoga) nije zaštićena vrsta te za njeno sakupljanje nije potrebno ishoditi dozvolu Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture

Kako bi se javnost točno informirala o ovoj problematici, oglasio se i Državni zavod za zaštitu prirode s namjerom razjasniti osnovne pojmove i odgovoriti na često postavljana pitanja.
Zakon o zaštiti prirode razlikuje ‘strogo zaštićene’ i ‘zaštićene’ biljke.

Strogo zaštićene biljke ne smiju se brati, sakupljati, uništavati, sjeći ili iskopavati, osim za znanstvena istraživanja uz posebnu dozvolu.

Zaštićene vrste smiju se komercijalno iskorištavati (što uključuje njihovu prodaju), ali uz posebno dopuštenje koje izdaje Ministarstvo kulture i u količini koja je propisana u izdanom rješenju, pri čemu su sakupljači na kraju godine dužni dostaviti izvješće o sakupljenim biljkama.

Temelj za proglašavanje svojti strogo zaštićenim odnosno zaštićenim predstavljaju Crveni popisi ugroženih svojti, stručna procjena Državnog zavoda za zaštitu prirode te obveze preuzete međunarodnim sporazumima.
Proljetnice, kao što su visibaba (Galanthus nivalis L.), mirisna ljubica (Viola odorata L.), pasji zub (Erythronium dens-canis L.), drijemovci ili zvončići (vrste roda Leucojum) su zaštićene vrste pa je temeljem Pravilnika o sakupljanju zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa (NN 154/08) za njihovo sakupljanje potrebno ishoditi dopuštenje Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture.

Ovaj Pravilnik odnosi se na sakupljanje samoniklih biljaka i njihovih dijelova u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, a ne odnosi se na njihovo sakupljanje za osobne potrebe.

Sakupljanjem u osobne potrebe smatra se sakupljanje do najviše pet komada podzemnih dijelova, 2 kg stabljike, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova te 1 kg steljke pojedine biljne vrste, dnevno u svježem stanju.

Prema Zakonu o zaštiti prirode sakupljanje biljaka i njihovih dijelova u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa bez ishođenja dopuštenja Ministarstva kulture i drugih propisanih uvjeta kažnjava se novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 200.000,00 kuna za pravne osobe odnosno 7.000,00 do 30.000,00 kuna za fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi.

Što se tiče šparoga, ona vrsta koja se koristi za jelo i bere za prodaju je oštrolisna šparoga koja nije zaštićena vrsta te za njeno sakupljanje nije potrebno ishoditi dozvolu Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture.

Zbog toga se ne izdaju dopuštenja za njezino sakupljanje, niti Inspekcija zaštite prirode provodi nadzor i kažnjava njezino nedozvoljeno sakupljanje i trgovinu.

S druge strane, u Hrvatskoj su zaštićene tri preostale vrste šparoga: tankolisna (Asparagus tenuifolius Lam.), morska (A. maritimus (L.) Mill.) i ljekovita šparoga (A. officinalis L.), ali ove se vrste ne beru u komercijalne svrhe (prodaja i izvoz).

Ove vrste nisu toliko široko rasprostranjene u Hrvatskoj, za razliku od oštrolisne šparoge koja je široko rasprostranjena i najčešća vrsta šparoge u hrvatskom priobalju.

Potpuno mlade izdanke svih ovih vrsta gotovo je nemoguće razlikovati, ali odrasle biljke zaštićenih vrsta šparoga imaju zeljastu stabljiku koja svake godine u zimi odumire te se time razlikuju od oštrolisne šparoge koja ima drvenastu stabljiku i koja prezimljava kao „bodljikavi” grmić odnosno „šparožina“.

Uz oštrolisnu šparogu na tržnicama se može pronaći i bljušt ili kuka (Tamus communis L.).

Za razliku od oštrolisne šparoge, bljušt je zaštićena vrsta što znači da za ovu vrstu vrijede ista pravila kao i za zaštićene proljetnice poručuju iz Državnog zavoda za zaštitu prirode.

Priredio: D.Smoković / foto: I.Zidar