Iz Plavog podruma: Gianfranco Kozlović „Malvazija 2012“

Nesputana mlada Kozlovićeva malvazija bila je vrhunac večeri

daniela1-mm

Piše: Daniela Kramarić

Nova Kozlovićeva malvazija još uvijek je jako mlada, ali vrlo konkretna i dosljedna svom stilu. U ovoj ranoj fazi na nosu joj još uvijek dominira zelena jabuka upotpunjena notama citrusa, bijelih cvjetova i vlasca.

Postala sam k’o hrčak.

Samo skupljam neke bočice, pa kad skupim hrpicu krećemo u degustaciju.

Sve mi se čini da se berba 2012. nije baš proslavila.

Vrtila se od suše do kiše pa ukrug, a vina su općenito nježnijeg tijela, nižeg ekstrakta i umjerenijih alkohola.

U prvom letu kušanja od pet vina, dva su bila krasna, jedan se prošvercao, budući da je iz prethodne berbe, jedno krajnje reduktivno, a jedno krajnje bebasto.

Vrijeme je i da se otkriju karte.

Vina u igri su bili Bolfanov „Sauvignon 2012“, Kozlovićev suhi „Muškat 2011“ i „Malvazija 2012“, Benvenutijeva „Malvazija 2012“ i Korakov „Rose’ Syrah 2012“. Oko sauvignona se uvijek lome koplja.

To je taj vječiti odnos ljubavi i mržnje.

Sredine nema.

Proizvovođač: Gianfranco Kozlović

Vino: Malvazija 2012

Porijeklo:Vinogorje zapadna Istra

Sorta: malvazija istarska

Temperatura serviranja: 10-12°C

Čaša:klasična degustacijska

Dekantirati:ne

Trajnost: piti

Odnos cijene i kvalitete:odličan (5)

Cijena: 75,00 kn

Ocjena:4/6

Ljepota mladih sauvignona, nedodirnutih drvetom, leži u njihovoj neiskvarenoj aromatičnosti i hrskavosti.

I uz šparuge i školjke, pod uvjetom da su suhi, apsolutno su neprikosnoveni.

Bolfanov „Sauvignon 2012“ ima posve jednostavan i neopterećujući šarm.

S mirisom šparuga, korice grejpa i lista pomidora, dok mu svježina ugodno vibrira.

I prava je uspješnica, ali za moju prijateljicu npr. bio je presvjež.

Kozlovićev suhi Muškat 2011. ima nos za past u nesvijest.

Zreli litchi i kandirane latice ruže eksplozivne su do boli, ali su i prežestok uvod nedovoljno definiranom tijelu.

Skrušeno priznajem, osobno se jako teško mogu distancirati od patološke navike i potrebe da „moj“ muškat bude s ostatkom šećera.

Volim kad je sladak, da si, čim ga pomirišem, poželim i pokoju vanilij-kiflicu.

Žao mi je što sam Benvenutijevu „Malvaziju 2012“ imala samo jednu bocu.

Nije bila u dobroj formi.

Korakov „Syrah 2012“ još je jaaako mlad i prebebast za ozbiljnije kušanje.

Što je u jednu ruku i nonsens jer rosei se i rađaju s idejom da ostanu vječno mladi.

Kozlovićeva „Malvazija 2012“ bila je vrhunac večeri.

Još uvijek je jako mlada, to svakako, ali vrlo konkretna i dosljedna svom stilu.

U ovoj ranoj fazi na nosu joj još uvijek dominira zelena jabuka upotpunjena notama citrusa, bijelih cvjetova i vlasca.

Mineralna je i blago pikantna, ali u pozadini ipak kozlovićevski zamiriše i ljubičica. Njegov stil u malvaziji su i arome zrelog koštunjičavog žutog voća, ali one tek u ustima dolaze do izražaja.

Ima tu još dosta baby špeka na srednjem nepcu, ali ta nesputana mladost joj, uz ekstraktnost, sočnost i živahnost, jako dobro stoji.

Kopriva gricne u retrookusu. Austrijska školovana bijela vina (chardonnayi, sauvignoni, rieslinzi…) fantastično zriju i silno sam se veselila PolzovomMorillonu 2003“ iz magnuma.

Nakon toliko godina čuvanja, razočaranje ogromno: bio je po čepu!

Imali smo i dva crvena albanska vina.

Ni ona se nisu baš proslavila.

Sa svakim novim gutljajem vinsko raspoloženje se srozavalo.

Ma nismo ni pili, već samo mirisali.

Ali, nismo pokleknuli.

Claiev Brombonero 2009 u ključnom trenutku je spasio stvar, a slatki sicilijanski uljnato-medasto-cizibast završetak Donnafugata Ben Rye’ 2008 još uvijek osjećam u ustima.

Ma bilo je divno!

Živjeli!

autor: Daniela Kramarić

You can use these tags: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>