Od A do Z
Šparoga – delikatesa, lijek i afrodizijak

Šparoga (Asparagus officieales) je višegodišnja biljka iz porodice ljiljana, koja razvija podanak i mlade izdanke.
Koriste se samo mladi izdanci slatkastoga mirisa i okusa, bjelkaste boje
Šparoga raste samoniklo na livadama, proplancima, uz puteve i živice, na kamenjaru u primorskim krajevima.
Kultivirana šparoga izraste više od jednog metra.
Izdanci šparoge vrlo su ukusno i delikatesno povrće i ako je divlja i ako je kultivirana.
Šparoga ima nisku energetsku vrijednost: 100 g jestivog dijela daje 105 kJ (25 kcal).
Siromašna je bjelančevinama 3,6 %, mastima 0,1 % i ugljikohidratima 3,8 %.
Njena biološka vrijednost sastoji se u bogatom sadržaju vitamina i minerala.
Pravi je depo minerala, od čega više od trećine otpada na kalij, a ostalo su drugi važni minerali – fosfor, sumpor, kalcij, magnezij te željezo, bakar, cink, fluor, jod i drugi mikroelementi.
Šparoga sadrži najviše vode, 93 %.
Od vitamina, šparoga je najbogatija vitaminom C-23 mg, a sadrži i dosta karotina (provitamina A) i sve vitamine grupe B.
Zatim sadrži aspargin, arginin, glikozide, organske kiseline, kao i drugo povrće bogato vitaminima i mineralima.Važno je poznavati strukturu biljke da se procesom pripreme hrane ne bi odstranili biološki vrijedni sastojci.
Naziva se još i špargla, beluš, mekostruk, kalenac, vilina metla.
Vanjski slojevi šparoge sadržavaju najviše vitamina i mineralnih tvari te ih stoga treba pripremati neoljuštene.
Važno je i kako će se kuhati. Izdanke treba svezati u snopić i staviti u duboki lonac s vrhovima prema gore, a vodu naliti do polovice njihove visine.
Obavezno ih treba kuhati poklopljene, najidealnije na pari.
Tako pripremljene šparoge izvanrednog su okusa i sačuvane hranjivosti.
Ako se šparoge češće konzumiraju, i u većim količinama, mokraća poprima karakterističan neugodan miris, što je dokaz da potiču izlučivanje štetnih tvari iz organizma.
Šparoge se pripremaju na razne načine – kuhane, pečene, pirjane, kao juhe, variva, salate i sl.
Pogodne su i za konzerviranje u salamuri, a mogu se ukuhati i zamrznuti.
Šparoge koje su postale drvenaste nisu za pripremu salate ili variva, već se mogu skuhati za juhu od povrća kojoj poboljšaju okus.
O ljekovitosti šparoge postoje razna proturječna mišljenja.
U staroj Kini, 3000 g.p.n.e. jedna je vrsta šparoge s Dalekog istoka bila tražena kao lijek protiv kašlja, čireva i oteklina.
Smatralo se da ublažava bolove u nogama te se koristila u pripremanju kupki.
U Francuskoj je bila poznata po diuretičkom djelovanju, a bogataši su joj pripisivali afrodizijska svojstva.
Šparoga povoljno djeluje kod zatvora te slabokrvnih osoba.
Važna je u prehrani dijabetičara, rekonvalescenata, slabih osoba.
Najznačajnije je njeno diuretičko djelovanje.
Preporuča se osobama kod otežanog mokrenja, oboljelima od gihta, reume, vodene bolesti, a zabranjuje kod akutne upale zglobova, mokraćnih puteva i prostate. Stimulativno djeluje kod povećanih umnih napora, ali se ne preporuča kod osoba koje su nervozne i koje pate od nesanice.
autor: Ivan Zidar
Vino

Piše: Daniela Kramarić
Iz Plavog podruma: Le Vin de Merde
Le Vin de Merde je puno više od teške provokacije
Autor je samo želio isprovocirati vinsku publiku i skrenuti pažnju na vina iz Languedoca, koja se teško nose s konkurencijom elitnih francuskih regija i često (ne)opravdano nose stigmu masovno-beznačajnih vina i – upalilo je. Imenu usprkos, vino je apsolutno iznad svakog očekivanja. Na francuskom sve jako dobro zvuči, pa čak i Le vin de merde, u prijevodu… više
Top 10 recepata
Novosti

Hrvati doniraju preko 200.000...
UN-ov World FoodProgrammei Mastercard u partnerstvu od 2012.pružaju pomoć i nova rješenja za stvaranje svijeta u kojem nema gladi,…
Zdravlje

Šparoga - delikatesa, lijek...
Šparoga (Asparagus officieales) je višegodišnja biljka iz porodice ljiljana, koja razvija podanak i mlade izdanke. Koriste se sam…
Najave

XX. Tuberfest - Dani tartufa...
Dani tartufa 2019
19. – 20.10. Livade
XXVI. Tuberfest (11:00 – 19:00)
Sajam Istarskog bijelog tartufa
Izložba tar…
A do Z

Đumbir (Zingiber officinale)
Drugi nazivi: Đinđer, amomum zingiber, korijen đumbira, ingver, imber Okus: Ovisno o porijeklu, đumbir može imati opor ili snaž…
- Spaghetti bolognese (izvorni recept)
- Blogerica Nina objavila odličan recept za kukuruzni kruh
- Salsa od pomidora (za zimnicu)
- Arancini (ušećerene korice od naranči)
- Salata od hobotnice s krumpirom
- Kako se dresiraju psi tartufari koji mogu donijeti bogatstvo
- Apetit Bistro, Zagreb
- Rimski njoki
- Od deset najboljih restorana, čak devet ih je u Zagrebu ili na Kvarneru
- Škampi na buzaru