Mediteranska prehrana

Sunčani ritam i duh Mediterana ključni su za zdravu prehranu

orada iz molyvosa

Način života i način jedenja Medi­teranca  jednako važan kao i kemijski sastav namirnica koji se stoljećima nalazi na trpezi poput svježeg povrća, voća, samoniklog bilja, ribe, maslinovog ulja, mesa divljači …

Brojne znanstvene spoznaje potvrđuju izravnu vezu prehrane i zdravlja te dovode u nepobitnu vezu pojavu određenih bolesti s prehrambenim navikama stanovništva. Epidemiološke studije i medicinska istraživanja na vodeće mjesto ističu prehranu Mediterana. U definiranju prehrane Mediterana polazi se od najzastupljenijih namirnica u dnevnim jelovnicima te navika stanovništva.
Geografski se područje navedene kuhinje proteže kroz nekoliko ze­malja. Zajednička im je arhitektura, slični su klimatski uvjeti, govorimo o mediteranskoj kulturi i tradiciji. Sve navedeno kroz povijest objedinjuje i umrežuje DUH MEDITERANA.

Baš kao što prehranu Orijenta ne određuje samo puka geografska ori­jentacija, tako najosnovniju karak­teristiku svake kulture kuhanja pred­stavlja upravo njena duhovnost. Način života i način jedenja Medi­teranca je jednako važan kao i kemijski sastav namirnica koji se stoljećima nalazi na trpezi.

Dominantne namirnice mediteranske prehrane:

• maslinovo ulje i konzervirane masline
• riba (svježa, sušena, slana)
• voće (suho i svježe) i povrće (vrtno i samoniklo)
• svojstveno začinsko bilje: kapari, origano, bosiljak, ružmarin
• meso divljači, ovčje i kozje meso, puževi te meso divlje peradi

Zbog vrlo povoljnih klimatskih uvjeta tijekom većeg dijela godine moguće je konzumiranje svježeg povrća. Gotovo svakodnevno se konzumiraju namirnice bogate karotenoidima. Danas znamo da se fitoflavonoidi bore protiv oksidacije te utječu na smanjenje broja slobodnih radikala – tvari koje oštećuju stanice.
Jestivo samoniklo povrće (šparoge, ljutika, kopriva, žutinica, koromač…) i brojne vrste gljiva tijekom kišnih mjeseci osnova su znatnog broja jela kuhinje Mediterana. Pogledamo li botaničke priručnike uočavamo na stotine različitih biljaka koje uspijevaju u zemljama Mediterana (zahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima), a pronašle su mjesto u ljudskoj prehrani.

Po otocima i u priobalju raste bilje iznimne gorkosti i tamne boje. Posljedica je to sušnih ljetnih i proljetnih mjeseci. Upravo gorkost i tamna boja su danas iznimno cijenjeni zbog dokazanog blagotvornog učinka na ljudski organizam. Sustavima navodnjavanja dobivaju se veći i mekaniji proizvodi dok se donekle gubi okus bilja Mediterana nabijenog eteričnim uljima koji jamče zdravlje. U krajevima uz obalu more je dalo važan doprinos povoljnom sastavu bilja.

Hrana koja izaziva divljenje gastronoma

Ribe, školjke i glavonošci su stoljećima hranili ribare i težake. Plava riba (srdela, lokarda, skuša) je u velikoj mjeri prisutna u jelovnicima stanovništva Mediterana. Riba je bogata omega masnim kiselinama, lakoprobavljivim proteinima te brojnim mineralima. Konzerviranje ribe soljenjem je izvrstan način očuvanja ove dragocjene namirnice. U vrijeme nemirnih oluja kada nije bio moguć ribolov, slana riba je bila osnova jela.
Maslina i maslinovo ulje se po svom sastavu svrstavaju u masnoće od povoljnog utjecaja na zdravlje čovjeka.
Neistinita je tvrdnja da je prehrana Mediterana oskudna. Još iz vremena Apicija datiraju recepti za pripremu jela koja i danas izazivaju divljenje gastronoma. Želeći opovrgnuti uvriježene predrasude anketirane su obitelji Hvara i Brača koje su zadržale starinski način prehrane. Analizirajući njihove prehrambene navike, recepture prikupljene u kuharicama (Dalmatinska kuharica i Blatska trpeza) i popisujući jela koja su spravljena u otočnim samostanima nameće se zaključak:
Stoljećima je pučanstvo hrvatskog otočnog područja u velikoj mjeri koristilo meso divlje peradi, meso puževa i puhova u svom jelovniku. Meso divlje peradi izvrstan je izvor omega 3 masnih kiselina koje uz dodatak maslinovog ulja (omega 9 + E vitamin) sprječavaju nastanak kardiovaskularnih oboljenja.
U spomenutom prostoru vrlo malo su se koristila konzumna sladila. Za zaslađivanje je upotrebljavan med, suho grožđe, suhe smokve…
Prisutna je morska sol, koja obiluje mikromineralima.
U velikoj mjeri je korišteno samoniklo bilje za pripremu jela ili kao začin te su određene biljke iskorijenjene zbog neracionalnog branja.

Sunčani ritam obroka

Ritam obroka u našem prostoru mediteranskog modela prehrane je doslovno SUNČANI RITAM. Tri su obroka tijekom dana, obavezan je doručak, potom ručak koji je uglavnom od 12 do 13 sati i večera oko 19 sati, što ovisi o dobu godine. Uz ručak i večeru se pije vino i to najčešće s dodatkom prilične količine vode.

Tijekom ljetnih mjeseci količina vode dodana vinu je veća u odnosu na zimske obroke. Na otocima se crno vino kombinira s kozjim i ovčjim mlijekom što je narodni napitak za okrjepu. Vina i prošek su dodatak pri pripremi brojnih jela i slastica. Tradicionalna prehrana mediteranskog područja ističe se primjerenim i fiziološki preporučljivim rasporedom obroka.
Može se reći da je navika unosa hrane (broj i vrijeme obroka) znatno narušena suvremenim načinom života. Mediteranska prehrana po sadržaju povrća i odabiru izvora proteina u velikoj mjeri nalikuje modelima prehrane predviđenima «Životu u zoni», stoga bi se moglo reći da su stari Mediteranci živjeli u zoni.

(prema knjizi nutricionistice Olje Martinić „Hrana i njene čarolije”/NZL)

Vino

somelieri 2016

20. prvenstvo sommeliera Hrvatske u Opatiji

Filip Savić- najbolji sommelier Hrvatske za 2016. godinu

U organizaciji Hrvatskog sommelier kluba (HSK) 20. prvenstvo sommeliera Hrvatske održano je 28. i 29. studenog, u opatijskom hotelu Ambasador pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice i uz potporu TZ Kvarnera i TZ Opatije. Sommelier Filip Savić zaposlen u Maistrinom hotelu Monte Mulini, proglašen je najboljim sommelierom Hrvatske za 2016. godinu. P… više

Novosti

pokrajac-knjiga pretilost-rez

Smršaviti možete samo ako...

„Pretilost – spremnost za promjenu načina življenja“ dr. Alessandre Pokrajac-Bulian najbolja je knjiga po ocjeni Hrvat…

Zdravlje

cura pije vodu

Četiri brza i efikasna...

Voda, banana, jabuka i zeleno povrće ne sadrže mnogo kalorija, ali će vas  zasititi Osobe koje pokušavaju smršavjeti često se na…

Najave

festival čokolade opatija 2014

Festival čokolade Opatija

Opatija, Ljetna pozornica, od 2. do 4. prosinca Najslađa opatijska manifestacija u prvom vikendu prosinca predstavlja najbolje doma…

A do Z

palačinke

Palačinke (temeljni recept...

Sastojci:
50 dag brašna ½ l  vode ½ l mlijeka malo soli malo šećera 3 jaja ulje   Priprema: U posudi najprije umutite jaja, dod…

Najave događaja